Dermatoskopija 

Dermatoskopija ili dermoskopija je bezbolna dijagnostička pretraga koja je obavezni dio pregleda madeža i predstavlja premosnicu između standardnog kliničkog pregleda madeža i histopatološke interpretacije madeža koji su operativno odstranjeni.

Što obuhvaća dermatoskopija?

Dermatoskopija obuhvaća pregled pigmentirane ili druge tumorozne promjene na koži ručnim dermatoskopom koji povećava promjenu od deset do dvadeset puta i omogućuje bolji uvid u raspored pigmenta, izgled površine i rubova.

Dermatoskopija nam omogućuje analizu pigmenta i strukture pigmentiranih promjena kroz slojeve kože, što je prostim okom nemoguće.

Na taj način dermatoskopija predstavlja prošireni standard vizualne dijagnostike madeža, i omogućuje nam pregled pigmentiranih lezija, a ne samo njihove površine. Dakle, dermatoskopija nam pruža drugu dimenziju dijagnostike pigmentiranih i nepigmentiranih lezija kože.

Kako pratiti pigmentirane lezije?

Suvremeni dermatoskopi omogućuju digitalno pohranjivanje slika u cilju praćenja pigmentiranih lezija, osobito kod osoba s velikim brojem madeža, kada se mora učiniti trijažiranje operativnih zahvata pigmentiranih promjena.

Vrijeme trajanja pregleda

Vrijeme trajanja zahvata je od 30 do 45 minuta.

Zašto je potrebna dermatoskopija?

Vrijednost dermatoskopije je upravo u ranijem otkrivanju promjena koje upućuju na određenu atipiju (odstupanje od normale) i primjenjuje se kod melanocitnih (zloćudnih) i nemelanocitnih (dobroćudnih) promjena kože. Na temelju dermatoskopskog pregleda može se donijeti odluka o operativnom zahvatu ranije nego što se uspije razviti promjena vidljiva prostom oku.

ZBOG PROŠIRENIH VENA GODIŠNJE 5 OD 100 PACIJENATA POSJEĆUJE LIJEČNIKA. KAKO SPRIJEČITI NASTANAK PROŠIRENIH VENA? KAKO LIJEČITI PROŠIRENE VENE?

Kako nastaju proširene vene?

Kod primarnih varikoziteta proširene vene mogu nastati zbog trudnoće, produljenog stajanja ili sjedenja, prekomjerna tjelesna težina, uzimanje hormonske nadomjesne terapije ili oralne kontracepcije, izlaganje suncu ili toplini, starija dob, kronična opstipacija, ravna stopala ili problemi s kralježnicom, naporan fizički rad i slično. Kod sekundarnih varikoziteta proširene vene nastaju zbog ranije tromboze vena ili traume vena.

Klinički znakovi proširenih vena

Razlikuje se sedam stadija bolesti:

Stadij 0 – zdrave noge

Stadij 1 – vidljive teleangiektazije (kapilare, do 1 mm), venule (do 2 mm) ili retikularne vene (do 4 mm), ili crvenilo i oticanje oko gležnja

Stadij 2 – vidljive varikozne vene (vrećaste vene, više od 4 mm)

Stadij 3 – vidljiv edem (nateknuta noga), ali bez promjena na koži

Stadij 4 – vidljive promjene na koži kao što su pigmentacija, venski ekcem, lipodermatoskleroza, odnosno otvrdnuće i zatamnjenje kože

Stadij 5 – vidljive promjene na koži uz ulkus (ranu) koji je zarastao

Stadiji 6 – vidljive promjene na koži uz ulkus koji je otvoren

Dijagnostika bolesti vena ultrazvukom

Ultrazvuk se koristi kao dijagnostički tretman kada se sumnja na upalu vena, trombozu ili kod planiranja operacije jer daje najdetaljniju sliku o stanju vena i venske cirkulacije.

Ultrazvuk (Doppler ili sonografija) mjeri brzinu protoka krvi kroz krvne žile, utvrđuje se teče li krv prema srcu ili se vraća u suprotnom smjeru uslijed slabosti zalizaka.

Duplex sonografija je detaljnija ultrazvučna pretraga koja daje informacije o stanju i kapacitetu vena i stanju okolnog tkiva.

Najčešće tehnike liječenja:

Endovenozne tehnike

Endovenozne tehnike su tehnike liječenja vena, koje se baziraju na zatvaranju oštećenih vena iznutra, čime se izbjegne operativno vađenje vene iz tijela. Među endovenoznim tehnikama najviše se koriste laserski tretman  i radiofrekventna ablacija dugih vena. Baziraju se na zagrijavanju stijenke i zatvaranju vene iznutra pomoću katetera, koji se pod kontrolom ultrazvuk plasira u oštećenu venu. Ovako zatvorenu venu organizam razgradi. Radiofrekvencija koristi mikrovalove koji zagrijavaju stijenku vene, dok laser koristi snop svjetlosti koji izaziva toplinu u stijenci. Prednost radiofrekvencije je u manjim temperaturama koje producira, dok je prednost lasera u tome što se pokazao učinkovitijim za zatvaranje širih vena.

Tehnike sklerozacije

Tehnike sklerozacije koristile su se donedavno za rješavanje manjih, potkožnih vena, koje su predstavljale estetski proble. No, u novije vrijeme razvijene su tehnike ultrazvučno navođene sklerozacije vena pjenom, pomoću kojih je moguće tretirati i šire vene. Prednosti sklerozacije su minimalna invazivnost postupka te relativno niski troškovi.

Ambulantna flebektomija ili miniflebektomija

Minimalno invazivna tehnika liječenja i izvodi se u lokalnoj anesteziji, uz vrlo sitne rezove i bez upotrebe stavljanja šavova. Potrebno kombinirati tehniku sa endovenoznim tehnikama liječenja. Bazira se na odstranjenju kvrgavih i vijugavih varikoznih vena pomoću posebnih kukica sa tankim vrhom (najčešće Müllerove kukice).

Lasersko liječenje manjih površinskih vena izvana

Koristi se za uklanjanje manjih vena pomoću topline. Nije potrebno plasirati kateter iznutra u vene već ih je doboljno zagrijati izvana da bi se iste zatvorile i nestale.

Klasično kirurško liječenje vena

Razmjerno invazivan zahvat i zahtijevat će opću anesteziju i produljeni oporavak te produljenu radnu nesposobnost.

Jednostavna pravila prevencije:

• Odmarajte se podignutih nogu.
• Noge ne držite blizu izvora topline ili na suncu.
• Izbjegavajte dugotrajno stajanje i sjedenje.
• Hodajte kada god možete.
• Spavajte s malim jastukom ispod madraca u predjelu nogu, tako da stopala budu malo povišena.
• Tuširanje završite tuširanjem nogu sa prohladnom ili hladnom vodom te izbjegavajte kupke u vrućoj vodi.
• Nosite udobnu odjeću i obuću.